sajam za svetkovinu sv. lovre

Tradicija i legende otoka Krka

Otok Krk – mjesto bogate tradicije

U gradu Krku postojalo je par javnih događaja koji su iz srednjovjekovlja prešli u doba kada je Venecija sve do Napoleona gospodarila otokom. Među javne svečanosti  i svetkovine spadale su procesije od kojih je bila specifična ona svečana procesija na blagdan Uskrsnuća Gospodinova rano ujutro. Ta procesija bila je spomen na čin svetih žena koje su u Uskrsno jutro došle na prazan Kristov grob. Procesija se kretala iz Katedrale, pa uokolo gradskih zidina, a na gradska vrata postavili bi se križevi napravljeni od voska blagoslovljenih svijeća kao zaziv nebeske zaštite.

Još je bila jedna svečana procesija u gradu Krku i to na blagdan svetog Lovre, 10. kolovoza. Bila je vezana uz drevnu crkvu svetog Lovre uz koju je postojala i benediktinska opatija bar od 12. stoljeća. Na toj su svečanoj procesiji u kojoj su se nosile relikvije raznih svetaca trebali biti nazočni svi svećenici s otoka, uz sudjelovanje velikog broja otočkog puka. Procesija se kretala po gradu i ukinuta je u napoleonsko doba kada je i srušena crkva svetog Lovre.

sajam za svetkovinu sv. lovreSajam na svetkovinu sv. Lovre

Bitna je svetkovina svetog Lovre jer se od davnine uz spomendan mučenika Lovre održavao gradski sajam koji je trajao tri dana. Upravo su sajmovi u srednjovjekovnom gradu Krku bili jedni od najživljih i najraznolikijih događaja u kojima su sudjelovali i građani, otočani i stranci iznoseći svaki svoje interese i prodajući raznorazne predmete obrta i zanata, ali ujedno i prehrambene namirnice, stoku, sukna…. U doba sajmova postojao je poseban režim koji je omogućavao povoljnije trgovanje i kupovanje, a i sudjelovanje na sajmovima spadalo je u glavne društvene događaje.

Vjenčanje dužda s morem

Osim sajmova velika pažnja posvećivana je i odlasku brodova u Veneciju gdje su na velikoj svečanosti vjenčanja dužda s morem o blagdanu Spasova sudjelovali i Krčani. Krčki statut daje odredbe vlasnicima lađa koje odlaze na svečanost i određuje da moraju krenuti u Mletka bar 11 dana prije Spasova da bi sigurno stigli na svečanost. Lađe nisu smjele biti prekrcane ljudima i robom, a prvenstvo su imali građani Krka. Ova svečanost bila je pogodna i za trgovanje pa su Krčani nosili na prodaju razne stvari, osobito grublje sukno koje se tkalo na otoku bogatom ovčjom vunom.

Po povratku zadnje lađe na Krk iz Venecije pregledavalo se oružje i balestre – oružje iz kojeg su se ispalijvale kamene kugle, a bili su ih osobito dužni imati neoženjeni mornari.

Samo da je kruha i igara

Igra mlinOsim onih igara koje su se svakodnevno igrale po gostionicama poput kartanja i kockanja, ili igra s novčićima ili pak igranje trije ili mlina gdje je cilj bio složiti tri kamenčića u jednu liniju i tako pobijediti protivnika.

Po mnogim gradovima  se igrala trija te je nalazimo urezanu u kamene ploče i klupe po trgovima, općinskim ložama, pa čak i u crkvama. Mletački namjesnik Vinciguerra spominje i igru koja se zvala palo, a riječ je o igri natjecanja u gađanju koja je naziv dobila po drvenom stupu ili stablu na koje se postavljao predmet kojeg je pogotkom trebalo oboriti.

Zabilježeno je da se u gradu Krku gađao pijetao spravom koja se nazivala „sarandegolo“. Ova su se natjecanja održavala tri puta godišnje: u lipnju, na blagdan sv. Ivana Evanđeliste, 27. prosinca te kasnije i na dan kada je Venecija oduzela otok knezu Ivanu.

Pobjednik u palu dobio bi dukat i bio je oslobođen jednogodišnjeg plaćanja daća. Svi su otočani sudjelovali, bilo zbog zabave, bilo zbog prestiža.

U doba poklada, pri kraju karnevalskih svečanosti održavala se nekakva vrsta toreda. Bio je običaj da svake godine jedan otočki kaštel da za tu svrhu tri bika koja bi najprije razdražili psima, potom bi se njima naganjali na trgu i na kraju ih ubili. Svrha ovoga je bila da se u doba poklada, pred Korizmu, siromašni puk dobro najede. Prilikom toreda vjerojatno se toliko galamilo i vikalo da je do danas u narodu ostao naziv “toro” za nered nastao nakon nekog bučnijeg događanja.

Stoljećima prikupljane pjesme o Frankopanima

Brojne su sačuvane usmene predaje i pjesme koje govore o Frankopanima, a krčko ih je stanovništvo stoljećima prikupljalo, slagalo i prenosilo s koljena na koljeno. Dio tih starih pjesama i legendi sakupio je krčki liječnik Kubić u 19. st., a u Vijencu ih je krajem istog stoljeća objavio Ivan Milčetić.

Legende i pjesme najviše spominju kasno razdoblje Frankopana, dakle, 15. st., koje je sigurno ostalo najjasnije zabilježeno u pamćenju otočana prije dolaska Venecije. Najviše legendi sačuvano je o knezu Ivanu, poput one da je dao umoriti svoju prvu ženu, bacivši je kroz prozor svoje kule u Omišlju. No bez obzira koji su stvarni uzročno-posljedični i politički razlozi frankopanske propasti na Krku, njihovo razdoblje za svakog je bilo i ostalo doba romantično poimanog srednjovjekovlja u kojem je Krk prosperirao i bio zadnji hrvatski slobodni otok.

Često se znalo reći u šali da krčki boduli nose crnu odjeću jer žale svoje Frankopane, što jasno govori o neprekidnoj fascinaciji Krčana slavnom povijesti. Među pučkim pjesmama, koje su uglavnom romantično-ljubavnog karaktera, izdvojit ćemo jedan tipičan primjer:

Cvili, plače, lipa Ane,

Ljuba Jurjeva.

Začul ju je knez Mikula

Na turnu stojeć:

–  Ća se plačeš lipa Ane,

Nevesto moja?

– Sila j’meni cvilit, plakat,

Drag diverak moj !

Zač je mene tvoja majka

S tobom obrekla.

–  Moja majka dobra žena,

Ni to mogla reć.

Na to dojde knezu Jurje

S daleke zemlje,

Suprot njemu lipa Ane

Konjića prijet.

–  Odlazi mi lipa Ane,

Neverna si mi.

 

Legenda o knezu Ivanu

Postoji legenda sačuvana u narodu o knezu Ivanu i njegovim zadnjim danima na otoku:

Mlečani su opsjedali kneza u gradu Omišlju hoteći ga dugim opsjedanjem izgladnjeti. Knez se dosjetio ugojiti tele najboljom pšenicom i potom ga je bacio s kule pred mletačku vojsku. Kada su ga Mlečani rasporili, videći ga dobro uhranjena, povjerovali su da Frankopan ima hrane u izobilju i da je osvajanje grada nemoguće. Mlečani su zato sklopili mir s knezom, a on ih je, da bi ojačao taj mir, pozvao na večeru.

Oni nisu htjeli ostati dužni pa su priredili veličanstvenu gozbu za kneza na svojim galijama usidrenim pod Omišljem. Dok je knez večerao, Mlečani su odvezali konopce i otplovili prema Veneciji. Uskoro se knez uvjerio da je upao u zamku izašavši na palubu i ugledavši Omišalj u daljini i, sada već izgubljeni, otok Krk.  Užasnuti knez počeo je bacati u more listiće na kojima je pisalo što mu se dogodilo, a njih je more donijelo do krčkih obala i tako su njegovi ljudi doznali za mletačku prijevaru.

Vrbnik

Vrbnik na otoku krku – grad najužih ulica na svijetu

Vrbnik je jedno od najpoznatijih mjesta na otoku Krku, uz Bašku, Malinsku i grad Krk. Poznat je po svojoj glagoljaškoj baštini i čuvenoj narodnoj pjesmi osebujne melodije i sadržaja koja je interpretirana i aranžirana u nizu varijanti „Vrbniče nad morem“.

Vrbnik se poput drugih starih kaštela smjestio visoko na gotovo 50 metara iznad mora, na posebnom mjestu, hridi koja doslovno uranja u more. Uz Šilo u Dobrinjštini jedino je veće mjesto na istočnoj obali otoka Krka. Stanovnici su se kroz povijest uglavnom bavili poljoprivredom, a manje pomorstvom i ribarstvom i to od 1100. godine.

Vrbnik je poznat po Vrbničkoj Žlahtini

Najpoznatiji proizvod ovog kraja i vrbničkog polja je vino zlatno žute boje koje je već postalo poznato daleko izvan hrvatskih granica.
Prema pričama mještana, prije nego je vino postalo slavno, na Vrbničkom polju su se uzgajale žitarice za prehranu višečlanih obitelji. Prije su obitelji, bar u ovom kraju, imale mnogo djece. U takvim uvijetima lozu su uzgajali uz rubove polja jer tržišta nije ni bilo pa za velikom proizvodnjom nije bilo potrebe. Vinovu lozu uzgajali su uglavnom za vlastite potrebe.

Ulica Klančić – najuža ulica na svijetu

Vrbnik - najuža ulica na svijetuVrbnik – najuža ulica na svijetuVrbnik je još uvijek uglavnom samo izletničko mjesto, iako i tamo postoje smještajni kapaciteti u sobama i apartmanima obiteljskih kuća.

Vrbnik je jedno od najstarijih mjesta na otoku Krku. U njemu prevladavaju uske uličice, a najuža ulica na svijetu nalazi se upravo ovdje, u Vrbniku! Ulice su građene po starom principu gradnje, kroz neke ulice automobili ne mogu prolaziti, a osim automobila, ne mogu proći čak ni neki ljudi jer su jednostavno preuske.

Ulica Klančić predstavlja najužu ulicu u svijetu, a njezin najuži dio iznosi nešto više od četrdesetak centimetara.

Plaže u Šilu

Šilo na otoku Krku

Obiteljski odmor - otok KrkU mjestu Šilo na otoku Krku, brojne su sunčane, divlje i usamljene plaže idealne za one koji vole mir. Zaljevi s kristalno čistom vodom, koje možete istraživati pješke, autom ili brodom, pružaju vam mogućnost da se doista povežete s prirodom za vrijeme godišnjeg odmora.

Na plažama u blizini centra Šila, svoje mjesto će pronaći obitelji gdje su za njih osigurani brojni rekreativni sadržaji za mlade. Igrališta za tenis, odbojku na pijesku, košarku i nogomet.

Da je Šilo idealno mjesto za odmor i dobar provod na godišnjem odmoru, pokazuje i ponuda rekreativnog sadržaja na moru. U Šilu možete jedriti, veslati i s mora upoznati obalu Šila, a kasnije zaronite u dubine i razgledajte svijet koji se rijetko viđa.

Šilo na otoku Krku

 

Šilo ima i plažu za pse

Plaža za pse na otoku KrkuŠilo je Dog Friendly grad, kao i ostatak otoka naravno. Ovdje se nalazi i jedna posebna plaža, plaža za pse. Nalazi se na mirnom području gdje psi mogu trčati koliko ih je volja bez ikakve smetnje.

Na plaži za pse vidjeti ćete “Tuneru”, drveni vidikovac s ljestvama, koji je uspomena na dane kada je tuna bila jedan od glavnih izvora prihoda ovoga kraja.

Pješčane plaže

Pješčanu plažu sv. Mareka, koja se nalazi negdje između Šila i Vrbnika upamtit ćete po finom pijesku pod stopalima. Plaža je odlična za sve, i one koji traže sunce i one koji više vole hlad. Na samome pijesku nema hlada, ali zato u drugom redu je travnjak koji nudi malo prirodnog hlada, a možete iznajmiti i suncobran i ležaljku.

U blizini pješčane plaže je brdo gdje se nalazi kapela Sveti Marak s predivnim pogledom na plažu. Na drugoj strani je lijepa kamenita plaža, prikladna za skokove sa stijena.

Pješčane plaže otok Krk

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča – Najvrjedniji spomenik hrvatske pismenosti

Crkva svete LucijeBašćanska ploča jedan je od najvrednijih spomenika rane hrvatske pismenosti, a datira se u doba oko 1100. godine. Izvorno je bila natpis na pregradnoj ploči (pluteus) pregrade koja je dijelila redovnički kor od crkvene lađe u crkvi svete Lucije u Jurandvoru (Baška Draga na otoku Krku). Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne podatke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije kralj Zvonimir. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz toga se može zaključiti da datira iz 1100 godine. Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlače veliki broj posjetitelja.

Bašćanska ploča

 

Bašćanska ploča vrijedno je književno djelo

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.

Ja opat Držiha pisah to o ledini koju

dade Zvonimir, kralj hrvatski,

u svoje dane svetoj Luciji

pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz

Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.

Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4

evanđelista i sveta Lucija. Amen.

Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće

U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.

I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu

sa svetom Lucijom u zajednici.

 

Iz podataka teksta Bašćanske ploče zaključujemo da je ona bila klesana poslije smrti kralja Zvonimira (1089. g.) jer opat Držiha o Zvonimirovoj donaciji izvješćuje kao o događaju koji se zbio u prošlosti („v dni svoje”). Doznajemo da je crkva zidana u vrijeme uprave drugoga opata, Dobrovita, u vrijeme kneza Kosmata, koji je vladao svom Krajinom. To upućuje na vrijeme prije mletačke dominacije Krkom godine 1116. ili prije serije poznatih krčkih knezova, mletačkih vazala (poslije zvanih Frankopani), od kojih prvi počinje vladati između 1118. i 1130. godine. I sama crkva svete Lucije tipološki pripada razdoblju naše rane romanike.
Sve to navodi na datiranje Bašćanske ploče pod sam kraj 11. ili na početak 12. stoljeća, dakle oko 1100. godine.

E. Hercigonja najviše je doprinio proučavanju teksta Bašćanske ploče kao književno vrijedna djela. On književnu vrijednost toga teksta iščitava u ritmičkome pulsiranju, tempu i fluidnosti njegove strukture. „Ova proza otkriva se kao osebujna ritmička struktura zasnovana na različitoj dispoziciji članaka: susljednosti i alterniranju specifičnih prozodijskih konstrukcija, sekvenci komponiranih od članaka s istim ili različitim brojem jedinica.”

Punat Otok Krk

Punat – Oaza mira u dubokom zaljevu otoka Krka

Punat je malo mjesto, a u njemu živi samo oko 1800 stanovnika. Smješten je na južnoj obali otoka Krka. Vizura mjesta, bilo da mu se prilazi s mora ili s otočnog kopna, nesvakidašnja je: mjesto se stisnulo uz obalu iznimno dubokoga zaljeva, Puntarske drage, a u njegovom središtu nalazi se minijaturni otočić Košljun.

Otočić Košljun Otočić Košljun

Na otočiću Košljun smješten je franjevački samostan. U 19. stoljeću, taj samostan je posjetila carica Karolina, udovica austrijskog cara Ferdinanda 1. Osim nje posjetili su ga i Maksimilijan Ferdinand, mlađi brat austrijskog cara Franje Josipa te rumunjski kralj Karol 1. Njihovim dolascima, potaknut je turizam, a kulturna baština i priroda na otočiću i danas privlače brojne posjetitelje. Na otočić možete doći isključivo barkom ili koja plovi na upit i po potrebi ili privatnim plovilom.

Punat – Odmaknite se od buke i stresa

Punat je malo turističko mjesto koje prije svega nudi odmak od žurbe, stresa, od buke. Punat je iznimno dražestan, okupljen duž malih stisnutih ulica koje vode do tipičnih primorskih kuća s voltama, balaturama i konobama. Mjesto se ponosi tradicijom maslinarstva, a gotovo svaka obitelj obrađuje svoj maslinik i proizvodi vlastito, vrlo kvalitetno maslinovo ulje.

Svaki će posjetitelj Punta vrlo lako povjerovati ovoj tvrdnji, budući da se prilazna cesta Puntu probija kroz koridor vrlo uzornih maslinika.
U Puntu će se naročito dobrodošlima osjećati nautičari budući da je u ovdje smještena najveća i najstarija marina na Jadranu koja može prihvatiti oko 1200 plovila. U neposrednoj blizini Marine Punat, udaljen 50 m od mora, nalazi se hotel “Kanajt” kao idealno sastajalište nautičara, ljubitelja mora i aktivnog odmora.

Za sadržajan odmor u Puntu ponudit ćemo vam dnevne izlete brodovima na obližnje otoke. Pružaju se mogućnosti ronjenja, pješačenja uređenim stazama u zaleđu Punta. Puntarska uvala upravo je idealna za sportove na moru, centar za skijanje na vodi i wakeboard ski lift Krk oduševit će i najzahtjevnije.

Štorija o galiji Cristo Ressussitato

Štorija o Galiji Cristo Ressussitato

Otok Krk je dosta miran otok, ali ipak, stalno se na otoku nešto događa. Tako nisu ostali zanemareni ni atraktivni turistički sadržaji kao što je Štorija o Galiji Cristo Ressussitato.

Štorija o galiji Cristo Ressussitato

442. obljetnica Lepantske bitke

Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato 2008. godine. Krčka proslava 442. obljetnice Lepantske bitke ove godine započinje 04., i traje sve do 07. listopada, a ono što iznova program Štorije o galiji Cristo Ressussitato čini prepoznatljivim suradnja je krčkog Centra za kulturu, kao organizatora, s istočnojadranskim gradovima čije su galije doprinijele značajnom uspjehu Svete lige. Ovog puta manifestacija je realizirana u suradnji s gradom Kotorom, odnosno tamošnjim Pomorskim muzejem.

Program manifestacije započinje 04. listopada u popodnevnim satima izlaganjem replike vesla krčke galije trireme u naravnoj veličini (dužina 12,5 m; težina 250 kg) na prostoru gradske rive. Sljedećeg dana 05. listopada, svoju će izložbu u reprezentativnom zdanju crkve sv. Kvirina otvoriti Krčanima dragi gosti – Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora i Kotorska biskupija – koji će predstaviti postav pod nazivom Ex-voto – zavjetni darovi bokeljskih pomoraca.

Također, za vrijeme trajanja manifestacije, sve do 13. listopada, svi posjetitelji grada imati će prilike razgledati grob soprakomita Ljudevita Čikute, zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

Cijeli program možete pročitati ovdje.

 

Vrbnik na otoku Krku

Izlet u Vrbnik u potrazi za Vrbničkom Žlahtinom | Otok Krk

IZLET U VRBNIK

Vino Vrbnička ŽlahtinaU potrazi za čuvenom Vrbničkom Žlahtinom, zaputili smo se u obližnji Vrbnik, malo mjesto smješteno na istočnoj strani otoka Krka, nasuprot Novog Vinodolskog. U srednjem vijeku ovo je bilo jedno od najvećih glagoljaških središta.

U Vrbničkom polju pronašli smo ogromne nasade vinove loze i ovo je područje u kojem se uzgaja autohtona hrvatska sorta grožđa žlahtina. Ime je dobila od staroslavenskog pridjeva koji znači „plemenit“. Inače, žlahtina se prvo uzgajala na području Vinodola (kod Novog Vinodolskog), ali je nakon epidemije trsne uši krajem 19. stoljeća gotovo potpuno iščeznula iz Vinodola i njen uzgoj uspješno je nastavljen na otoku Krku.
Vrbničkim poljem teče potok koji se koristi za navodnjavanje.

Vino žlahtine je bistro i zelenkasto žute boje. Okus je lagan i osvježavajuć, uz voćnu aromu. Poslužuje se rashlađeno na 8 do 12 °C.

 

Vrbnik na otoku Krku

 

VEČERNJA ŠETNJA GRADOM KRKOM

cocktail bar Island KrkU večernjim satima Krk pruža dobre mogućnosti zabave. Odlični cocktail i lounge barovi nude atraktivne programe i zabavu.
Na ulici se nude odlične palačinke s raznim dodacima.

Ulice vrve ljudima do sitnih jutarnjih sati. Zanimljive prodavaonice i suvenirnice rade do kasnih sati pa je večer idealna za šetnju i upoznavanje uličica grada Krka. Za mlađe posjetitelje, željne takve zabave, Krk je odličan izbor. Zabavni sadržaji su dobri za posjetitelje željne noćnog provoda i večernje zabave.

OCJENA DESTINACIJE

U šetnji gradom najviše će vam se svidjeli mnogobrojni lijepi kafići i restorani s kojih se pruža pogled na more i brodove. Razgledavanje grada će također ostaviti dojam, njegove znamenitosti i frankopanske baštine, posebno u večernjim satima kada je sve osvijetljeno i puno znatiželjnih turista.

Grad Krk je pravi raj za bicikliste jer odlično uređenim stazama mogu doći do bilo kojeg mjesta u okolici. Asfaltiranom označenom stazom povezani su s mjestima Malinska i Punat, a off-road stazama praktički s cijelim otokom.

Ljubitelji povijesti i starina uživati će u razgledavanju bogate povijesti ovog kraja. Izlet u Vrbnik i kušanje zlatne vrbničke žlahtine i ostalih delicija u kušaonicama i vinarijama ne smijete propustiti.

Vela plaža - Baška

Baška – najpoznatija turistička destinacija na otoku Krku

Baška otok krkBaška je jedna od najpoznatijih turističkih destinacija na otoku Krku, najvećem otoku na Jadranu (40.578 ha), koji je svojim položajem najbliži tržištu srednje Europe.
Položaj Baške omogućio je mjestu neprekidni razvoj i prosperitet, a u današnje vrijeme i prepoznatljivost u turističkom okruženju. Baška je jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Jadranu.

Baška je idealna za odmor s obitelji

Smještena je u pitomoj dolini, u zaljevu okružena vinogradima, maslinicima, brnistrom, sa slikovitom pozadinom krševite planine Velebita i otoka Prvića. Kao da štite sa svih strana jedinstvenu šljunčanu plažu dugu 1800 metara, za koju s pravom kažu da je jedna od najljepših na Jadranu.

Pješčana plaža u BaškojPrirodno fini pijesak posebice omogućuje neplivačima i djeci uživanje na plaži, jer se dubina mora postupno povećava.
Poput ostalih krčkih mjesta, i u starom dijelu ovoga su mjesta uske uličice, kuće blizu jedna drugoj tako da je ugođaj tipičan mediteranski.

Osim prekrasne plaže, Baška je zanimljiva po svojoj karakterističnoj arhitekturi, brojnim kulturnopovijesnim spomenicima te okolnim izletničkim stazama. Baška je prepoznatljiva i po smještajnim objektima visoke razine, od hotela, kampova pa se do privatnih smještajnih kapaciteta.

Prvi hotel u Baškoj na otoku KrkuZačeci turizma sežu daleko na početak dvadesetog stoljeća, kada se ovdje 1904. godine osniva “Društvo za poljepšanje grada”. Dvije godine kasnije otvoren je i prvi hotel, a 1908. godine uređeno kupalište s kupališnom zgradom. Prvi su gosti bili Česi koji su i danas vjerni mjestu. Ovi gosti došli su zahvaljujući direktoru praške “Narodne politike” Emilu Geistlichu, velikom prijatelju mjesta, koji je pronio glas o ljepoti ovog kraja. Bašćani su mu zahvalili spomenikom uz plažu.

Dobrinj - Dobrinjština

Dobrinj – biser otoka Krka

Na istočnoj strani otoka Krka smještena je općina Dobrinj s istoimenim središtem. Dobrinj se nalazi ne brežuljku visokom oko 200 metara i jedan je od srednjovjekovnih kaštela koji su u prošlosti bili središta pismenosti, a tamo se nalazi i naša Villa Storia.
Villa Storia je stara kamena kuća iz nekih davnih, zaboravljenih vremena kada je u njoj živjela jedna plemićka obitelj. Smještena na istočnom dijelu mjesta Dobrinj, Villa Storia svojim gostima nudi prekrasan i neometan pogled na prirodu koja okružuje ovo lijepo i mirno mjesto za ljetni odmor.

Povijest Dobrinja

Dobrinjsko je područje gusto naseljavano od prapovijesti do danas. Najraniji datirani nalazi potječu iz ranoga željeznog doba, ali se pretpostavlja da je područje bilo naseljeno i prije, tijekom neolitika, a prema nekim znakovima i za vrijeme mezolitika.

Mesto Dobrinj iz zraka

Mjesto Dobrinj smješteno je u središnjem dijelu otoka Krka, na vrhu strme uzvisine koja se proteže kao prirodna granica, štit, na njegovu sjeverozapadnom dijelu. Današnji Dobrinj tipično je mediteransko naselje.

U vizuri šuma, na uzvisini, propinje se mjesto s zvonikom koji nadvisuje krovove kuća. Određuju ga uske ulice, kalete, koje izlaze na glavni trg, Placu, mjesto društvenog, javnog i sakralnog života.

Starost dobrinjske župe potvrđuje nekoliko listina, a među važnije spomene ubraja se glagoljski spis kneza Dragoslava iz 11. stoljeća, koji govori o izgradnji crkve sv. Vida. U dobrinjskoj se župi glagoljalo i zabilježeno je brojno glagoljaško svećenstvo.

Srednjovjekovno naselje Dobrinj formiralo se u skladu s gospodarsko-političkim kretanjima na sjevernom Jadranu. Grad je imao stratešku važnost provodeći nadzor nad zaljevom Soline i Vinodolskim kanalom, važnim pomorskim i trgovačkim putem.
Plodna zemlja i obilje vode neki su od važnijih razloga zbog kojih je privreda ovdašnjeg stanovništva zasnovana na poljodjelstvu i stočarstvu.

Jedan od temelja dobrinjskoga gospodarstva zasigurno su i solane u zaljevu Soline. Kaštel je eksploatirao polja i šume koje su ga okruživale i upravljao širim agrarnim područjem s nizom sela. Sela se gotovo uvijek formiraju oko sakralnih zdanja, a niz takvih srednjovjekovnih građevina na prostoru oko Dobrinja upućuje i na moguće vrlo rano osnivanje seoskih zajednica.
Područje Dobrinjštine danas je značajno turističko mjesto s bogatom kulturno-umjetničkom baštinom, a svakako treba posjetiti špilju Biserujku kao izniman primjer prirodne baštine na otoku, te uvalu Soline, jedino mjesto s ljekovitim blatom na otoku.

Posebnosti mjesta Dobrinj

Crkva sv. Stjepana u Dobrinju - otok KrkŽupna crkva sv. Stjepana spada u starije kapitulske crkve, o čemu svjedoči glagoljska listina iz 1100. koja ju spominje. Crkvu je 1512. posvetio krčki biskup Dunat a Turre. Do danas je sačuvana u bitno promijenjenom obliku, u 16. stoljeću je proširena, a početkom 17. stoljeća na staro svetište dodan je zakašnjeli gotički izračaj, čime se bitno izmijenila prvobitna arhitektonska forma.

Crkva je uzdužna trobrodna građevina s istaknutim povišenim glavnim brodom i ravnim začeljnim zidom svetišta na istoku. Na zapadnoj strani, ispred ulaza u crkvu, nalazi se trijem.

Ovo je mjesto bilo povijesno središte crkvenog života, svojevrstan pandan Placi kao mjestu civilnog života. Valja spomenuti i izvidničku funkciju ovog prostora budući da se crkva nalazila na strateški važnome mjestu s kojega se nadzirao sjeveroistočni i sjeverozapadni dio otoka u vrijeme mletačko-uskočkih sukoba.

Crkva ima bogatu sakralnu zbirku koja uključuje liturgijske predmete, slike i kipove od 14. do 19. stoljeća, a posebno se ističe reljefna pala na glavnom oltaru iz 17. stoljeća s prikazom Krunidbe Blažene Djevice Marije.

Nedaleko od župne crkve, na mjestu staroga groblja, na platou ispred crkve sv. Trojice, uzdiže se zvonik. Podignut je 20-ih godina 18. stoljeća, a njegov je graditelj majstor Pilepić. Baroknih karakteristika, s istaknutim biforama na najvišoj etaži, sagrađen novcem bratovštine sv. Stjepana i drugih bratovština, zvonik je znatno stradao u Drugome svjetskom ratu, 1944., kada je uništen do razine prvoga kata. Vrlo brzo, na mjestu porušenog zvonika krenulo se u izgradnju novog, istih stilskih obilježja.

O Dobrinju kao tadašnjem središtu glagoljaštva svjedoči niz dokumenata i glagoljaških natpisa.

Dobrinjština je stoljećima bila izrazito poljoprivredni kraj. Bilo je zastupljeno i stočarstvo, te maslinarstvo kao i iskorištavanje šumskog bogatstva. Mjesto je poznato i po živopisnoj narodnoj nošnji, folklornim manifestacijama, školi sopela ( krčki puhački instrument ) te tradicionalnoj domaćoj kuhinji. U ovom otočnom središtu prevladavaju autohtone kamene kuće i uske kamene ulice koje odišu prošlim vremenima.

Nedaleko Dobrinja nalazi se špilja Biserujka koja oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika. To je jedina špilja na otoku, od njih više od 50, uređena za prijam posjetitelja. Prema legendi, špilja je ime Biserujka (biser) dobila prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima.

Malinska Krk

Malinska – maleno mjesto s velikim pogledom

Smještena u šumovitom zaljevu na zapadnoj strani otoka Krka, s još dvadesetak okolnih naselja Malinska pripada području pod nazivom Dubašnica. Dubašljanski zaljev prepun je uvala i uvalica a zahvaljujući takvom geografskom položaju, ovaj je kraj zaštićen od hladnih vjetrova, s malim brojem padalina i oko 260 sunčanih dana godišnje. Klima je blaga, mediteranska.

Tijekom godine u Malinskoj možete uživati u brojnim koncertima klasične i tradicionalne glazbe koji se osim u atriju franjevačkoga samostana održavaju i na drugim lokacijama.

Osim župne crkvu sv. Apolinara u Bogovićima potrebno je istaknuti i crkveno-galerijski kompleks Sv. Nikole u središtu Malinske. Kompleks je novijega datuma, a ljeti je središte likovnih događanja.

Malinska Otok Krk

Turizam u Malinskoj

Prirodne ljepote, ugodna i blaga klima predstavljaju značajno obilježje Malinske. Upravo su te prirodne značajke utjecale na početke razvoja turizma. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji i mikroklimi, Malinska je poznata po lječilišnom i kupališnom potencijalu.

Čisto more i brojne privlačne plaže omogućuju uživanje u moru i suncu. Već godinama se na plaži Rupa, kao priznanje kvaliteti i opremljenosti plaže, vijori međunarodna nagrada, Plava zastava.

Plaža u blizini malinske

Ugostiteljski objekti u Malinskoj i njezinoj bližoj okolici čuvaju i razvijaju primorsko – ribarsku tradiciju ovoga kraja putem svoje gastronomske ponude zahvaljujući kojoj gost može doživjeti i okusiti dio dubašljanske prošlosti.

Osnovna gastronomska ponuda restorana, konoba i hotela temelji se na plodovima mora koji, u kombinaciji s plodovima zemlje, čine dio autohtone dubašljanske kuhinje.