Dobrinj - Dobrinjština

Dobrinj – biser otoka Krka

Na istočnoj strani otoka Krka smještena je općina Dobrinj s istoimenim središtem. Dobrinj se nalazi ne brežuljku visokom oko 200 metara i jedan je od srednjovjekovnih kaštela koji su u prošlosti bili središta pismenosti, a tamo se nalazi i naša Villa Storia.
Villa Storia je stara kamena kuća iz nekih davnih, zaboravljenih vremena kada je u njoj živjela jedna plemićka obitelj. Smještena na istočnom dijelu mjesta Dobrinj, Villa Storia svojim gostima nudi prekrasan i neometan pogled na prirodu koja okružuje ovo lijepo i mirno mjesto za ljetni odmor.

Povijest Dobrinja

Dobrinjsko je područje gusto naseljavano od prapovijesti do danas. Najraniji datirani nalazi potječu iz ranoga željeznog doba, ali se pretpostavlja da je područje bilo naseljeno i prije, tijekom neolitika, a prema nekim znakovima i za vrijeme mezolitika.

Mesto Dobrinj iz zraka

Mjesto Dobrinj smješteno je u središnjem dijelu otoka Krka, na vrhu strme uzvisine koja se proteže kao prirodna granica, štit, na njegovu sjeverozapadnom dijelu. Današnji Dobrinj tipično je mediteransko naselje.

U vizuri šuma, na uzvisini, propinje se mjesto s zvonikom koji nadvisuje krovove kuća. Određuju ga uske ulice, kalete, koje izlaze na glavni trg, Placu, mjesto društvenog, javnog i sakralnog života.

Starost dobrinjske župe potvrđuje nekoliko listina, a među važnije spomene ubraja se glagoljski spis kneza Dragoslava iz 11. stoljeća, koji govori o izgradnji crkve sv. Vida. U dobrinjskoj se župi glagoljalo i zabilježeno je brojno glagoljaško svećenstvo.

Srednjovjekovno naselje Dobrinj formiralo se u skladu s gospodarsko-političkim kretanjima na sjevernom Jadranu. Grad je imao stratešku važnost provodeći nadzor nad zaljevom Soline i Vinodolskim kanalom, važnim pomorskim i trgovačkim putem.
Plodna zemlja i obilje vode neki su od važnijih razloga zbog kojih je privreda ovdašnjeg stanovništva zasnovana na poljodjelstvu i stočarstvu.

Jedan od temelja dobrinjskoga gospodarstva zasigurno su i solane u zaljevu Soline. Kaštel je eksploatirao polja i šume koje su ga okruživale i upravljao širim agrarnim područjem s nizom sela. Sela se gotovo uvijek formiraju oko sakralnih zdanja, a niz takvih srednjovjekovnih građevina na prostoru oko Dobrinja upućuje i na moguće vrlo rano osnivanje seoskih zajednica.
Područje Dobrinjštine danas je značajno turističko mjesto s bogatom kulturno-umjetničkom baštinom, a svakako treba posjetiti špilju Biserujku kao izniman primjer prirodne baštine na otoku, te uvalu Soline, jedino mjesto s ljekovitim blatom na otoku.

Posebnosti mjesta Dobrinj

Crkva sv. Stjepana u Dobrinju - otok KrkŽupna crkva sv. Stjepana spada u starije kapitulske crkve, o čemu svjedoči glagoljska listina iz 1100. koja ju spominje. Crkvu je 1512. posvetio krčki biskup Dunat a Turre. Do danas je sačuvana u bitno promijenjenom obliku, u 16. stoljeću je proširena, a početkom 17. stoljeća na staro svetište dodan je zakašnjeli gotički izračaj, čime se bitno izmijenila prvobitna arhitektonska forma.

Crkva je uzdužna trobrodna građevina s istaknutim povišenim glavnim brodom i ravnim začeljnim zidom svetišta na istoku. Na zapadnoj strani, ispred ulaza u crkvu, nalazi se trijem.

Ovo je mjesto bilo povijesno središte crkvenog života, svojevrstan pandan Placi kao mjestu civilnog života. Valja spomenuti i izvidničku funkciju ovog prostora budući da se crkva nalazila na strateški važnome mjestu s kojega se nadzirao sjeveroistočni i sjeverozapadni dio otoka u vrijeme mletačko-uskočkih sukoba.

Crkva ima bogatu sakralnu zbirku koja uključuje liturgijske predmete, slike i kipove od 14. do 19. stoljeća, a posebno se ističe reljefna pala na glavnom oltaru iz 17. stoljeća s prikazom Krunidbe Blažene Djevice Marije.

Nedaleko od župne crkve, na mjestu staroga groblja, na platou ispred crkve sv. Trojice, uzdiže se zvonik. Podignut je 20-ih godina 18. stoljeća, a njegov je graditelj majstor Pilepić. Baroknih karakteristika, s istaknutim biforama na najvišoj etaži, sagrađen novcem bratovštine sv. Stjepana i drugih bratovština, zvonik je znatno stradao u Drugome svjetskom ratu, 1944., kada je uništen do razine prvoga kata. Vrlo brzo, na mjestu porušenog zvonika krenulo se u izgradnju novog, istih stilskih obilježja.

O Dobrinju kao tadašnjem središtu glagoljaštva svjedoči niz dokumenata i glagoljaških natpisa.

Dobrinjština je stoljećima bila izrazito poljoprivredni kraj. Bilo je zastupljeno i stočarstvo, te maslinarstvo kao i iskorištavanje šumskog bogatstva. Mjesto je poznato i po živopisnoj narodnoj nošnji, folklornim manifestacijama, školi sopela ( krčki puhački instrument ) te tradicionalnoj domaćoj kuhinji. U ovom otočnom središtu prevladavaju autohtone kamene kuće i uske kamene ulice koje odišu prošlim vremenima.

Nedaleko Dobrinja nalazi se špilja Biserujka koja oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika. To je jedina špilja na otoku, od njih više od 50, uređena za prijam posjetitelja. Prema legendi, špilja je ime Biserujka (biser) dobila prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Odgovori